Dobro došli na stranice topoteke posvećene baštini Hrvatskoga proljeća!
Hrvatsko proljeće naziv je za kulturno-politički pokret koji je trajao od druge polovice šezdesetih godina 20. stoljeća, a svoj vrhunac doživio je 1971. godine. Premda početni datum pokreta nije moguće točno odrediti, ipak se početkom smatra 17. ožujka 1967., datum kada su hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni Novosadskim dogovorom, kojim se hrvatski jezik nazivao hrvatskosrpskim, objavili „Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika“ u časopisu Telegram.
Zamah pokreta zbio se na Desetoj sjednici CKSKH (siječanj 1970.) kad je hrvatska partijska organizacija osudila jugoslavenski unitarizam i osporavanjem protuhrvatskoga unitarističkog jugoslavenstva afirmirala neovisan hrvatski politički kurs. Liberali u redovima SKH vratili su se idejama koje je KPH naglašavala 1943. i 1944.: jedinstvo hrvatskih zemalja, promicanje hrvatskoga jezika, kulture, povijesti, važnosti uloge Katoličke crkve te smanjenje srpske dominacije u javnim ustanovama u Hrvatskoj.
Reformni pokret imao je tri segmenta: prvi segment činili su krug reformnog SKH, drugi segment Matica hrvatska, a treći segment bio je studentski pokret koji je preuzeo vodstvo studentske organizacije Sveučilišta u Zagrebu, kao i Saveza studenata Hrvatske.
Uloga Matice hrvatske u događajima Hrvatskog proljeća izrazito je bitna, jer se na vrhuncu Hrvatskoga proljeća članstvo Matice udvadeseterostručilo, i ona je postala bitan politički faktor.
Matica Hrvatska je, u svrhu nacionalnog osvješćivanja, poticala i podupirala brojne proslave hrvatskih povijesnih događaja i osoba. Predvodila je u iznošenju reformih stavova preko vlastitog novopokrenutog glasila „Hrvatski tjednik“ kojem je glavni urednik bio Vlado Gotovac.
Budući da je pokret uzdrmao strukture SFRJ i monolitnost partijske države, Josip Broz Tito i vodstvo SKJ vidjeli su u proljećarima opasne suparnike. K tome su protiv proljećara djelovale skupine unutar JNA i srpske zajednice u Hrvatskoj. Početak studentskog štrajka u drugoj polovici studenoga 1971. bio je izgovor za intervenciju protiv hrvatskoga reformnog vodstva. Represija koja je uslijedila u Hrvatskoj nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu (1.i 2. prosinca 1971.) imala je višestruke učinke: reformno vodstvo SKH bilo je smijenjeno i bio im je onemogućen daljnji politički rad, vođe studentskog pokreta i prvaci Matice hrvatske bili su uhićeni i osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, više stotina pojedinaca bili su osuđeni za političke prekršaje, a u SKH bila je provedena politička čistka.
Iako je Hrvatsko proljeće bilo ugušeno, ono je nagovijestilo obrise događaja koji će uslijediti dvadesetak godina kasnije zbog čega se ono može smatrati uvodom u stvaranje neovisne Republike Hrvatske.
Hrvatski državni arhiv i Matica hrvatska, u sklopu obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća, pokreće mrežno mjesto namijenjeno prikupljanju dokumentacije o Hrvatskome proljeću koja se čuva u privatnom vlasništvu diljem svijeta.
Topoteka je razvijena kao digitalni alat za stvaranje mrežnog arhiva zavičajne povijesti temeljen na gradivu u privatnome vlasništvu.
Namjera nam je da ova topoteka postane središnje mjesto na kojem će svi sudionici Hrvatskoga proljeća, kao i članovi njihovih obitelji, moći podijeliti dragocjene uspomene na događaje otprije pedeset godina izlaganjem fotografija, dokumenata, novinskih izrezaka, zvučnih i filmskih zapisa i svega onoga što smatraju vrijednim podijeliti kako bi nam Hrvatsko proljeće ostalo u trajnom sjećanju!
